tripanosomijaza (tripanosomoza), bolest uzrokovana bičašima iz roda Trypanosoma (→ vrtuljci ili tripanosomi). U ljudi bolest uzrokuju Trypanosoma gambiense, Trypanosoma rhodesiense i Trypanosoma cruzei. Trypanosoma gambiense i Trypanosoma rhodesiense uzrokuju bolest spavanja ili humanu afričku tripanosomijazu, koja se prenosi ubodom ce-ce muhe iz roda Glossina. Te se muhe nalaze jedino u tropskom području Afrike, pa se bolest spavanja jedino ondje i javlja. U ranoj fazi bolesti nametnik se nalazi u krvi ili limfnim čvorovima, a u kasnoj fazi i u središnjem živčanom sustavu. Infekcija Trypanosoma gambiense sporo napreduje, pa faza bez znakova bolesti može trajati mjesecima ili godinama, a kod infekcije Trypanosoma rhodesiense simptomi zahvaćenosti središnjeg živčanoga sustava pojavljuju se nekoliko tjedana nakon zaraze; u oba slučaja, neliječena bolest završava smrću. Dijagnoza se postavlja dokazom nametnika u krvi, limfnom čvoru ili cerebrospinalnom likvoru. Infekcija Trypanosoma gambiense liječi se u ranoj fazi pentamidinom, a u kasnoj eflornitinom; infekcija Trypanosoma rhodesiense u ranoj se fazi liječi suraminom, a u kasnoj melarsoprolom. U sprječavanju infekcije važna je kontrola nosilaca nametnika te pronalaženje i liječenje oboljelih. Putnicima se savjetuje izbjegavanje boravka u područjima u kojima obitavaju ce-ce muhe, zaštita odjećom, mazanje kože repelentima (sredstvima koja odbijaju kukce), a u slučaju pojave simptoma trebaju odmah potražiti med. pomoć. Trypanosoma cruzi uzrokuje Chagasovu bolest ili južnoameričku tripanosomijazu. Prenose ju neke stjenice koje se gotovo isključivo nalaze u seoskim područjima Latinske Amerike. Procjenjuje se da ondje 8 do 11 milijuna ljudi boluje od Chagasove bolesti. Danas je ima i u gradskim sredinama te u neendemskim područjima, zbog migracije stanovništva u gradove i zato jer se uzročnik može prenijeti transfuzijom krvi, s majke na dijete i presađivanjem organa. Stjenica se zarazi sišući krv zaražene životinje ili čovjeka; dok siše, ispušta izmet, a čovjek se zarazi kad utrlja izmet u ozlijeđenu kožu ili sluznice. Akutna infekcija nalazi se obično u djece; na mjestu uboda vidi se crvenkasta papula, oteknu limfni čvorovi, rjeđe se javlja vrućica te povećanje jetre i slezene. U većini slučajeva akutna infekcija uopće ne izaziva simptome. Nakon više godina pojavljuju se znaci kronične Chagasove bolesti: miokarditis, proširenje jednjaka i debeloga crijeva. Liječenje se provodi nifurtimoksom i benznidazolom. Bolest se nastoji iskorijeniti uništavanjem stjenica, poboljšanjem uvjeta stanovanja, uporabom insekticida i edukacijom stanovništva.
U veterini nagana, skupni naziv bolesti domaćih sisavaca koje uzrokuju bičaši iz roda Trypanosoma kao što su Trypanosoma brucei, Trypanosoma vivax, Trypanosoma congolense i Trypanosoma simiae. Prenose ih ce-ce muhe. Bolest se javlja u tropskoj Africi, južno od Sahare. Najčešće je kroničnog oblika koji traje 2 do 6 mjeseci, a očituje se otokom limfnih čvorova, anemijom, intermitentnom temperaturom i progresivnim mršavljenjem. Rjeđe je akutnog (traje 2 do 4 tjedna) ili čak perakutnoga tijeka (nekoliko) dana. Karakterizira ju jaka anemija, groznica i krvarenja na sluznicama. Smrtnost je vrlo visoka.
Značajne su još tripanosomijaze durina, spolna zaraza konja i magaraca koju uzrokuje Trypanosoma equiperdum u južnoj Europi, Aziji, sjevernoj i južnoj Africi te Srednjoj i Južnoj Americi, zatim surra koju uzrokuje Trypanosoma evansi, a obolijevaju konj, deva, mačka, pas i slon, goveda i bivoli u južnoj Aziji. U Sudanu ista vrsta uzrokuje bolest zvanu gufar u deve, konja i magarca, a u Latinskoj Americi bolest murrina, ili derengadera u ekvida. Trypanosoma equinum uzročnik je tripanosomijaze u konja.
